Radio SVN | 97,7 MHz

HONORARNI POSAO! AUDICIJA ZA RADIJSKE VODITELJE!!!

Kato — Fri, 20 Aug 2010 10:51:06 +0000

RADIO SVN poziva sve zainteresirane da se jave na audiciju za dodatni honorarni posao radijskog voditelja. Ako volite zabavu, pjesmu, ako ste govorno nadareni, dobro informirani o svakodnevnim događanjima, dinamičan i kreativan posao čeka vas na Radiju SVN. Iskušajte sreću i prijavite se na audiciju za radijskog voditelja do 10. rujna 2010 godine, na Radio SVN Karabljev odvojak 5, Brezje, Sveta Nedelja, od ponedjeljka do petka od 10 do 14 sati.

Informacije na 01 3336 800 ili mail. glazba@radiosvn.com

JADRANKA KOSOR OTVORILA RADOVE U RAKITJU

Kato — Tue, 07 Sep 2010 15:49:01 +0000

Zajedničkim polaganjem temeljnog kamena na novootvorenom gradilištu, u utorak, 7. rujna, predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor i gradonačelnik Svete Nedelje Drago Prahin označili su početak izgradnje buduće svetonedeljske osnovne škole u Rakitju.Gradonačelnik je tom prigodom pred brojnim uzvanicima naglasio da će se nova škola graditi prema modelu niskoenergetske, odnosno pasivne kuće s maksimalnom uštedom energije što je bilo vidljivo već i pri polaganju prve lopate betona u rupu obloženu izolacijom. Istaknuo je i to da je krajnje vrijeme da Sveta Nedelja dobije novu školu jer se već nekoliko godina unatrag maksimalnim naporima gradske uprave u traženju dodatnog prostora za sadašnju prenapučenu središnju školu i njezine područne odjele uspijeva izbjeći trosmjenski rad. – Nakon niza godina uspjeli smo s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Zagrebačkom županijom osigurati sva sredstva za izgradnju nove osmogodišnje škole. Sadašnju školu polazi oko 1445 učenika u 61 odjelu, jednom više nego lani, a završetak izgradnje nove škole bio bi i dar postojećoj školi za njezin veliki jubilej – 160 godina školstva na području Svete Nedelje – istaknuo je Drago Prahin. S izgradnjom ove škole smanjit će se troškovi prijevoza učenika, koji su veliki teret za školstvo, a zbog čega je i naša škola s pravom nazvana „školom na kotačima“. Postići će se i standard u školovanju kakav svi priželjkujemo, a s izgradnjom još jedne osmogodišnje škole, u Strmcu, riješit će se, manje-više, svi problemi u našem školstvu – zaključio je gradonačelnik.Prahin je istaknuo i najnovije gospodarske uspjehe Svete Nedelje, poput najuspješnije poduzetničke zone u Hrvatskoj, razvrstavanja grada, kao jedinog u Županiji, u najvišu skupinu razvijenosti prema odluci hrvatske Vlade i visokog rangiranja Svete Nedelje prema uglednom Forbesu. Sve to, rekla je potom premijerka Kosor, preduvjet je i za ovakvu izgradnju, za daljnji napredak sredine. Izgradnja nove škole u Svetoj Nedelji temelj je ulaganja u znanje – naglasila je Jadranka Kosor – čime se jača i razvija gospodarstvo i stvaraju pretpostavke za obrazovanje mladih ljudi, budućih hrvatskih stručnjaka. Pohvalila je i kao primjer istaknula uspješnu misiju triju strana, države, županije i grada, da zajedničkim naporima, snagama i ponajprije sredstvima i u teškim gospodarskim vremenima dođu do kvalitetnog rješenja, u ovom slučaju nove osmogodišnje škole. – Uočila sam da je ove godine kod vas upisan razred više što je ohrabrujuće za našu populacijsku politiku, koja je ovdje očito pustila korijenje i nadam se da će stoga proći relativno malo vremena do trenutka kada se budemo ponovno zajedno našli na ovome mjestu, ali u završenoj, odnosno izgrađenoj novoj školi – poručila je Kosor.

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić nije krio ni svoje zadovoljstvo istaknuvši početak ove školske godine kao vrlo uspješan u cijeloj Županiji budući da uz ovaj temeljni kamen ovih dana dolazi do otvorenja preuređnih i novoizgrađenih školskih objekata na više mjesta u Zagrebačkoj županiji. – Sve smo to radili u partnerstvu s gradovima i općinama, ali ponajprije s hrvatskom Vladom na čemu posebno zahvaljujem predsjednici – rekao je Kožić naglasivši da u ovome projektu u izgradnji sudjeluje Ministarstvo regionalnog razvoja s 34 posto s koliko participira i Grad Sveta Nedelja te Zagrebačka županija s 32 posto.Temeljni kamen je blagoslovio župnik župe Blaženog Alojzija Stepinca Božidar Cindori uz svog župnog vikara Odilona Singba.Gradnja škole, vrijedne 25,5 milijuna kuna, zamišljena je u dvije faze. U prvoj fazi izgradnje gradit će se dio nove škole što bi trebalo biti završeno za godinu dana. Nakon završetka izgradnje tog dijela te premještaja školaraca u novi objekt, nastupit će druga faza izgradnje. U toj fazi predviđeno je rušenje stare škole i gradnja još jednog školskog krila, isto za 12 mjeseci. Nova škola prostirat će se na gotovo 3800 četvornih metara, prizemlje će imati 2250 kvadrata, a kat 1550. Škola će moći primiti 680 učenika, a uz poštivanje zadanih vremeskih rokova, školarci bi već sljedeće jeseni trebali sjediti u novom školskom objektu. Uz domaćine iz Grada i u ovom slučaju Županije, na obilježavanju početka ove izgradnje bili su i hrvatski ministri, potpredsjednici Vlade Ivan Šuker i Božidar Pankretić, čije je ministarstvo sufinancijer projekta te Radovan Fuchs i Dražen Bošnjaković, saborski zastupnici Krunoslav Markovinović, Željko Turk, Anton Mance i drugi Vladini i županijski dužnosnici, županijski i gradski vijećnici, pročelnici te ravnateljica škole Anica Magdalenić. Popratni glazbeni program priredio je KUD Strmec s profesorom Miroslavom Hriberskim.

11. SVETONEDELJSKA FIŠIJADA

Kato — Tue, 07 Sep 2010 08:27:39 +0000

Ovogodišnja 11. svetonedeljska fišijada, gastronomsko-zabavna priredba priređena 4. rujna na obalama jezera u Rakitju, nadvisila je samu sebe, u organizaciji, broju natjecateljskih ekipa, mnoštvu posjetitelja i ležernoj atmosferi kakvu se samo poželjeti može. Organizacijskog posla i ove se godine prihvatila radišna Športsko-ribolovna udruga Rak iz Rakitja obilno potpomognuta Turističkom zajednicom grada Svete Nedelje i uz njihovu i gradsku pomoć priredbu u ovome trenutku dovela do vrhunca. Još u zoru neke od 32 natjecateljske ekipe iz gotovo cijele sjeverozapadne i sjeveroistočne Hrvatske došle su na Rakitje ne bi li odabrale svoju poziciju za natjecanje. Najbolju su, sudeći, prema rezultatu, ali, naravno, i spravljenom fišu, na kraju „uboli“ Babogredci, odnosno pobjedničko Športsko-ribolovno društvo Berda iz Babine Grede na čelu s glavnim kuharom Mirkom Domazetom. Berdi su za najbolje skuhani fiš, prema ocjeni tročlanog povjerenstva u kojemu su bili Josip Kos kao predsjednik te Ivan Prepolec i Vlado Matijašić, pripala 84 boda. Za nijansu „slabiji“, s 83 boda bio je fiš domaće skipe, Caffe bara No.4, odnosno Soma iz Kerestinca na drugom mjestu, dok je treće pripalo također jednoj domaćoj ekipi, Caffe baru Tony s 80 bodova. Svi su kuhali s istom vrstom i količinom ribe, a tajne okusa, izgleda i mirisa uglavnom su se sastojale u začinima i recepturama. Najbolje kuharske ekipe s mnoštvom nagrada razveselio je stalni generalni sponzor manifestacije – Limarija Sebastijan iz Bestovja, koja je svima okupljenima na prodaju ponudila i dio svog prigodnog proizvodnog programa. Uz glavne nagrade, posebna je dodijeljena ekipi Cerne za najbolju „šljivu“. Nastavi li se ovakav priljev natjecatelja i dogodine, jezero Rakitje morat će u temeljitu „rekonstrukciju i proširenje“.

Uz rakitsko jezero se, pak, prema procjeni organizatora i pokrovitelja, za Fišijadu okupilo rekordnih 4 tisuće posjetitelja koji su od ranoga poslijepodneva samo dolazili, a razilazit su se počeli tek u večernjim satima. Zahvaljujući ogromnom kotlu Limarije Sebastijan od 600 litara, najvećem u Hrvatskoj, u njemu je skuhano oko 500 kilograma jezerske i riječne ribe čija je degustacija bila besplatna za sve. Gotovo da i nije bilo onih koji nisu kušali, bilo taj „veliki fiš“ ili, pak, fiš iz natjecateljskih kotlića. S ukusnim obrokom mnogi su gurmani omastili svoj brk, a nekima je na ovoj Fišijadi to bilo i prvo kušanje ribljega specijaliteta. Podijeljeno je oko dvije i pol tisuće porcija. Uz fiš, majstori Raka iz Rakitja ponudili su i šarana s rašlji, ali u znatno manjim količinama. Na nekoliko štandova uz jezero nudili su se domaći specijaliteti, slatki i slani kolači, rakije, likeri, licitarski proizvodi, nakit i keramika te drugi slični proizvodi. Među izlagačima su bili KUD-ovi Antun Mihanović iz Bestovja i Mala Gorica, zavičajni Zagorci, obrti Arko i Tizian, Lilidar, Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Majnarić, Udruga Kragulj… Na Fišijadi ničega nije nedostajalo, ponajprije ne dobre zabave, koju su od 15 sati podgrijavale popularne markuševečke Gazde, koje ovakvim scenama „praše“ punih 18 godina. Do 19 sati glazbenu su atmosferu doveli do usijanja. Nakon njih, nastavio je DJ Majk. Vid Balog voditeljski je dirigirao cijelim zabavnim programom, a sa svojim istančanim komičarskim duhom pridonio tome da mu baš svaka, a ne tek svaka druga zalegne na pravo mjesto. Gromoglasne su na početku i kraju kuhanja fiša i ove godine bile kubure Gromovnika iz Bestovja. U puk su se uklopile i neke poznatije i viđenije face s malih ekrana poput voditelja Roberta Zubera, plesača i plesačkog suca Davora Bilmana, glumca Milana Pavlovića poznatijeg kao Dine iz Lud, zbunjen…, pjevačice Vere Svobode do umjetnika – slikara Zorice Turkalj, Ante Baktera te gradonačelnika Drage Prahina, koji je najuspješnijima podijelio nagrade, njegova zamjenika Ivice Pavlića i drugih s lokane scene. Anonimni su među posjetiteljima ostali predstavnici nekoliko ministarstava, ponajprije turizma, pa veleposlanstava…

Kiša je, na sreću, počela padati prekasno.

9. STRMEČKA JESEN

Kato — Tue, 07 Sep 2010 08:09:31 +0000

Strmečka jesen, već prema tradiciji, svake godine obilježava početak jesenskih kulturnih manifestacija u gradu. Tako je bilo i ove godine kada je jedno od ponajboljih gradskih kulturno-umjetničkih društava u svome mjestu okupilo dvjestotinjak svirača, pjevača i plesača, ove godine iz pet društava pristiglih iz Generalskog Stola, Vidovca, Horvata, Cerne i Svetoga Ivana Zeline. Svake godine Strmčani u goste zovu druga društva ne bi li time proširili krug svojih poznanstava i prijateljstava. Ovogodišnja folklorna priredba, održana 5. rujna, započela je svečanim mimohodom svih sudionika smotre središtem Strmca, od škole do doma. Bila je to prigoda stanovnicima Strmca da pogledaju prekrasne narodne nošnje, posebice u ovome kraju ne prečeste slavonske, jer je povorka prošla Školskom, Selskom, Samoborskom, Harambašićevom i Starom cestom. Program u dvorani otvorili su domaćini, KUD Strmec s tamburašima i pjevačima pod vodstvom svog umjetničkog voditelja profesora Miroslava Hriberskog. Sebi su, ovaj put, zbog domaćinskih obveza, zadali sporednu ulogu dok su glavnu prepustili gostima među kojima nije bilo KUD-a koji nije izazvao oduševljenje i buran pljesak pune dvorane. A u dvorani su sve nastupe popratili i gradonačelnik Svete Nedelje Drago Prahin sa suprugom, zamjenik gradonačelnika Ivica Pavlić, predsjednik županijske zajednice kulturno-umjetničkih udruga Zlatko Herček, predsjednik Mjesnog odbora Strmca Zlatko Vlašić, predsjednik svetonedeljske umirovljeničke udruge Josip Jakopač sa suprugom i drugi gosti. Nakon domaćinskog nastupa i uvodne riječi voditeljice priredbe Verice Kundrate, gradonačelnik je otvorio feštu poželjevši domaćinima još jednu uspješnu organizaciju, a gostima, KUD-ovima Lipovac, Vidovec, Horvati i Tomislav te HPD-u Zelina dobar nastup i ugodan boravak u našemu gradu. Zbog dobre atmosfere, on se, unatoč nedjelji, nakon službenog, u neslužbenom dijelu programa pretvorio u druženje do kasnijih večernjih sati.

Počela izgradnja kanalizacije!

Kato — Thu, 26 Aug 2010 11:58:23 +0000

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje, Drago Prahin, i suradnici, obišli su jutros ponajprije Ulicu Stanka Vraza jer je, naime, započela gradnja kanalizacije. Podsjećamo, Ugovor za izgradnju fekalne kanalizacije dijela sliva A u Gradu Svetoj Nedelji (sveukupno 14.173,00 metara cjevovoda) potpisan je 9. kolovoza 2010. godine sa izvođačem „SIGET“ d.o.o., Kozjačka 31, Zagreb, čija ponuda iznosi 10,8 milijuna kuna plus PDV. Ugovor za izgradnju fekalne kanalizacije potpisao je gradonačelnik Grada Svete Nedelje, Drago Prahin, te od strane izvoditelja, g. Damir Jurković, direktor poduzeća „SIGET“ d.o.o. Gradnja je započela u Ulici Stanka Vraza u Strmcu, a cjelokupna nova kanalizacija obuhvatit će sjeverni dio Rakitja (ulice koje se vežu na Rakitsku cestu), dio Strmca (ulice koje se vežu na ulice Hrvatskih branitelja i Drenčica), sjeverni dio Bestovja (sve do Ulice dr. Franje Tuđmana) , te sjeverni dio Novaka. Završetak radova predviđen je u roku od 220 radnih dana.

Gradonačelnik je i obišao završene radove u Obrtničkoj ulici u Rakitju. Naime, na dionici od 650 metara radilo se na pojačanom održavanju prometnice, zamjeni podloge, te asfaltiranju ceste, a izvođač Obrt Vrančić iz Svete Nedjelje, držao se predviđenog vremenskog roka, stoga su radovi završeni u roku od mjesec dana.

Dobra turistička sezona i kod nas!

Kato — Thu, 26 Aug 2010 11:52:28 +0000

Bliži nam se kraj kolovoza, slijedi još jedna smjena turista i gužva na graničnim prijelazima kada će se brojiti koliko je gostiju izašlo, a koliko ušlo u Hrvatsku. Iako je još rano za podvlačenje crte, izjave ministra turizma Damira Bajsa da su u srpnju ove godine ostvareni najbolji rezultati za sedmi mjesec u povijesti hrvatskog turizma bude optimizam. Naime, ministar je rekao da smo u srpnju ove godine imali 2,7 milijuna turista, što je 9 posto više nego u istom mjesecu 2009. godine te da su turisti ostvarili 19 milijuna noćenja ili 7 posto više nego u srpnju prošle godine.

Budući da se često ističe kako je Samobor turistički grad, pitali smo kakva je situacija ove godine, prati li naš grad ovaj pozitivan turistički trend. Zamjenica direktorice Turističke zajednice Grada Samobora Marijana Obad Slamar kaže da se prema pokazateljima iz srpnja ove godine može reći da i Samobor bilježi pozitivan trend. Rezultati pokazuju da je u srpnju u gradu i okolici bilo 1072 posjetitelja, zabilježeno je 1604 noćenja, od toga 564 domaća i 1040 stranih gostiju. U odnosu na srpanj 2009. to je povećanje za 291 noćenje ili za 22 posto. Najviše noćenja, naravno, bilježe hoteli Lavica i Livadić, a nakon njih slijedi Hostel Samobor. U strukturi stranih gostiju uvjerljivo najviše noćenja ostarili su njemački državljani (252), slijede Francuzi (79) i Talijani (74), pa Makedonci, Bugari, Austrijanci, Nizozemci i državljani BIH-a. Najudaljeniji gosti bili su oni s Novog Zelanda. U odnosu na 2009. struktura gostiju je slična, jedino što je prošle godine bilo više državljana SAD-a (93) nego ove godine (24).Kada se napravi usporedba po mjesecima, u zadnjih sedam godina može se zamijetiti kontinuirani lagani rast noćenja, s tek pokojim izuzetkom po pojedinom mjesecu. Primjerice, ukupno je 2005. bilo 12.716 noćenja, 2007. zabilježeno ih je 14.820, a prošle godine 16.560. U proteklih sedam godina najviše noćenja imali su Nijemci i Talijani.

I Sveta Nedelja bilježi pozitivan trend, kaže direktorica Turističke zajednice Renata Čaržavec. Na području tog grada u prvih šest mjeseci bilježi se 1070 noćenja, od toga su 235 domaći, a 835 strani gosti. Do prošle godine Hotel Babylon bio je jedini s mogućnošću smještaja gostiju, a od početka ove godine situacija se popravila otvorenjem Hotela Tina.Kako sve izgleda na terenu provjerili smo u najmlađem smještajnom objektu u Samoboru, Hostelu Samobor koji bi, po uvriježenom mišljenju, trebao privlačiti i najmlađu populaciju turista. Vlasnik Tomislav Medved kaže da dolaze mlađi ljudi, ali da to više nije pravilo, jer i kod njega dolazi raznolika populacija otkada se u zadnjih desetak godina u svijetu promijenio cijeli koncept hostela.

- Prije su po hostelima diljem svijeta gosti bili isključivo studenti te ljudi s ruksacima, bagpackeri, koji su tražili što jeftiniji smještaj.To se sada promijenilo. Razlog je i recesija pa zbog nje i nama dolaze poslovni ljudi i cijele obitelji, jer im je cijena za jednu ili dvije noći puno pristupačnija. Osim toga, i standard hostela se podigao i to su postali hoteli nižih kategorija. Bitno je da je uredan i čist te da pruža sigurnost – ističe Tomislav Medved. U Hostelu Samobor pokrivaju sve veće grupe pa mogu prihvatiti i do dva autobusa postavljanjem pomoćnih ležaja. Na početku sam čak i više očekivao bagpackera. I oni dolaze, često u kombijima, ali u Samoboru i okolici nema kampa u kojem bi mogli odsjesti. Najčešće vole planinariti i boraviti u prirodi. Ostali bagpackeri češće odsjedaju u Zagrebu, jer žele posjetiti i okolicu, a tada im je preskupa karta do Zagrebu i natrag. Zanimljivo je da ima i onih koji dođu, iznajme rent a car i putuju po Hrvatskoj 7 do 10 dana pa se vrate – kaže vlasnik Hostela i dodaje da u Samoboru dobro funkcionira i vid vjerskog turizma, zbog boravka polaznika seminara patera Zvjezdana Linića u Taboru, a to su vrlo dobri i ugodni gosti. Ističe i odličnu suradnju s klubovima i sportašima koji dolaze na pripreme ili na turnire pa se tada okupe ljudi iz cijele Europe. No, i kod njih se osjeća manjak sredstava pa ne dolaze u onom broju kako se prije očekivalo.

- Preko ljeta dolaze stranci, najčešće uz rezervaciju preko globalnih firmi koje pokrivaju cijeli svijet i s kojima surađujemo (gomio, hostelworld, hostelbookers). Dolaze ljudi i koji nas individualno nalaze na internetu. Recesija je dovela do toga da ljudi traže jeftiniji smještaj pa biraju hostel umjesto hotela. Imam dobro iskustvo s Izraelcima koji dolaze petkom avionom u Zagreb i uzimaju rent a car te odlaze u Sloveniju, jer su tamo trenutno organiziraniji. U Samobor dolaze jer im je usput i znaju ovdje kod nas prespavati. Oni su povezani i imaju svoj forum za putovanja i kada netko napiše pohvalu, onda i drugi dolaze. Tako mi se znalo događati da me zovu u ponoć i pitaju za smještaj, jer nas je netko preporučio. Ja ih pokušavam preusmjeriti i u ova naša područja, na Žumberak, ali našu ponudu moramo podići na višu razinu, od organizacije do promidžbe – navodi Tomislav Medved. Za poboljšanje ponude i sam brine pa najavljuje suradnju s jednom agencijom iz Zagreba koja slaže posebne pakete za naš grad. Svi vole Samobor, ali nismo dosad imali organizirane jednodnevne ili višednevne izlete. Sve se događalo stihijski, a sada želimo napraviti plan. Stranci su oduševljeni Samoborom, kažu da je iznad njihovim očekivanja. Zato je za pohvaliti početak podjele letaka naše Turističke zajednice na graničnom prijelazu na Bregani. Ljudi najčešće nisu ni znali da mogu odmah po prelasku granice skrenuti u Samobor, prenoćiti i okrijepiti se. Većina njih kaže da ne vole ići u Zagreb, već više vole manje sredine – kaže Tomislav Medved koji turistički bum očekuje kada jednom proradi Šmidhen. Kaže i da treba stvoriti uvjete za kampere, jer nam gosti sada bježe u Čatež. Kaže i da su uvijek popunjeni za Fašnik, ali kako bi bilo dobro za turizam da uz Fašnik, Salamijadu i Proljetni sajam, te sportske događaje, Samobor ima još više osmišljenih manifestacija.

glasnik ssn

Održan kup „SOM“ Kerestinec 2010

Kato — Tue, 17 Aug 2010 09:05:36 +0000

Dana 15. kolovoza 2010. Godine, na sam blagdan Velike Gospe, sa početkom u 09:00 sati, na jezeru Kerestinec održano je natjecanje u lovu ribe pod nazivom Kup „SOM“ Kerestinec 2010. Natjecanje je otvorio gradonačelnik grada Svete Nedelje Drago Prahin, a pridružili su mu se predsjednik Športskog saveza grada Svete Nedelje Goran Rožek, predsjednik Športsko – ribolovnog saveza Zagrebačke županije, Vladimir Matijašić, te tajnica istog, Marica Habeković. „Ovakva natjecanja od velike su važnosti za grad Svetu Nedelju, s obzirom na ljepotu jezera koje posjeduje. Šteta bi bilo zapostaviti upravo ovakve potencijale i prilike, počevši od samih jezera od kojih mogu istaknuti četiri najveća, pa sve do bavljenja ribolovom, kojemu mogu svjedočiti i mnogobrojna i uspješna ribolovna društva sa područja grada Svete Nedelje. Ukoliko bude više financijskih sredstava, biti će još i više ovakvih događanja“- rekao je gradonačelnik Drago Prahin. Lov ribe na spomenutom jezeru privukao je više od tristo posjetitelja dok je u natjecanju je sudjelovalo 13 ekipa, što je ukupno činilo 39 natjecatelja. Sveukupni pobjednik staze bio je Goran Žgela, sa ulovom koje je težio 3373 grama. Goranu Žgeli prvi je čestitao, i pehar uručio gradonačelnik Drago Prahin, pritom nadodavši kako se zaista iskreno zahvaljuje sudionicima, kao i svima nazočnima, te da se nada ovakvom odazivu i sljedeće godine.

Svetonedeljska ide kraju!

Kato — Tue, 10 Aug 2010 11:36:02 +0000

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje, Drago Prahin, obišao je jutros Svetonedeljsku cestu, ne bi li provjerio konačni rok završetka radova. Početni dio ulice (dionica od 300 metara) već je dobio prvi sloj asfalta, dok su u drugom dijelu iste (dionica od 650 metara) radovi u punom jeku, čemu su jutros mogli svjedočiti i deseci kamiona s asfaltom u pripremi. Izvođači, Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o. kao jedan od izvoditelja iz zajednice ponuditelja, će u potpunosti ispoštovati rok za postavu oba sloja asfalta (nosivi i habajući), stoga se s 15. kolovozom očekuje kraj.

Svetonedeljska cesta će po završetku asfaltiranja ostati zatvorena , osim za stanare, sve do 1. rujna 2010. godine. Naime, u navedenom roku od dva tjedna trebali bi u potpunosti biti završeni nogostupi koji uključuju i zeleni pojas, sve do Ulice Ivana Sopića. Kako bi se dodatno osiguralo što sigurnije kretanje Svetonedeljskom cestom, i vozačima i pješacima, odmah po završetku svih navedenih radova očekuje se izvedba prometne horizontalne i vertikalne signalizacije.

Novih 14 kilometara kanalizacijskih cijevi

Kato — Mon, 09 Aug 2010 20:59:10 +0000

U Uredu gradonačelnika Svete Nedelje Drage Prahina 9. kolovoza potpisan je Ugovor za izgradnju fekalne kanalizacije dijela sliva A u Gradu Svetoj Nedelji i to za sveukupno 14.173 metara cjevovoda. Temeljem ponude od 16. lipnja, prema kriteriju najniže cijene, za izvođača je odabran Siget iz Zagreba. Njihova ponuda, nakon računske kontrole, iznosi 10,8 milijuna kuna bez PDV-a. Ugovor za izgradnju fekalne kanalizacije potpisao je gradonačelnik Prahin, a uime izvoditelja direktor Sigeta Damir Jurković.

Nova kanalizacija obuhvatit će sjeverni dio Rakitja (ulice koje se vežu na Rakitsku cestu), dio Strmca (ulice koje se vežu na ulice Hrvatskih branitelja i Drenčica), sjeverni dio Bestovja (sve do Ulice dr. Franje Tuđmana) te sjeverni dio Novaka. Radovi će početi za koji dan nakon potpisa ovog ugovora, a njihov završetak predviđen je u roku od 220 radnih dana, tj. za 9 mjeseci. Gradonačelnik Drago Prahin rekao nam je da je ovim iskorišten dio sredstva iz namjenskog kredita HBOR-a i njemačke vlade koji je dobiven u 2007. godini, a da se preostalih 10 milijuna kuna namjerava potrošiti do sredine sljedeće godine, kada istječe taj namjenski kredit. Stoga će u tom razdoblju biti raspisan novi natječaj za najpovoljnijeg izvođača te će time 80 posto područja grada biti pokriveno kanalizacijskom mrežom. Grad Sveta Nedelja je podijeljena u dva sliva. Jedan je prema Savi, a drugi prema području Stupnika, Lučkog i Blata, a na tom drugom slivu problem je što Grad Zagreb još nije dovršio glavni kolektor fekalne kanalizacije, na koji se treba priključiti i taj dio svetonedeljskog sliva. Inače, Grad Sveta Nedelja, ističe gradonačelnik, već je izradio projekt i ishodio građevinske dozvole. Kao jedan od zadataka naveo je i nužnost priključivanja domaćinstava na već izgrađenu fekalnu kanalizaciju da ona ne bi završavala u odvodnim kanalima.

Vlada RH odlučila Sveta Nedelja i Samobor najrazvijeniji !

Kato — Sun, 08 Aug 2010 12:10:15 +0000

Sveta Nedelja i Samobor odlukom Vlade RH svrstani među najrazvijenije gradove Hrvatske. Grad Samobor svrstan je, odlukom Vlade RH, u 4. od ukupno 5. skupina jedinica lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti, odnosno, Samobor se nalazi u probranom društvu gradova i općina čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100 i 125 posto prosjeka Republike Hrvatske. Konkretno, samoborski indeks razvijenosti iznosi 119,79 posto republičkog prosjeka. U Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, koje se bavilo ovim stupnjevanjem, kao kriterije za izračun indeksa razvijenosti uzeli su stopu nezaposlenosti, dohodak i proračunski prihod po stanovniku (prema podacima u razdoblju od 2006. do 2008. godine), opće kretanje stanovništva (od 1991. do 2001. godine) te stopu obrazovanosti (u 2001. godini). Po svakom od kriterija Samobor se nalazi znatno iznad hrvatskog prosjeka: prosječni dohodak per capita 34.114 (26.280 u RH), prosječni izvorni prihodi per capita 3.934 (3.295 u RH), prosječna stopa nezaposlenosti 6,8% (13,8% u RH), kretanje stanovništva 104,2 (93,9 u RH) te udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 godina 70,3% (67,3% u RH). Međutim, iako je indeks razvijenosti Samobor smjestio na visoko 39. mjesto među svim hrvatskim gradovima i općinama, on ipak nije bio dovoljno visok da bi Samobor bio vodeći u Zagrebačkoj županiji. Naime, ispred Samobora su se našli Zaprešić (124,32 posto razvijenosti u odnosu na prosjek) i Sveta Nedelja koja je, s indeksom od 125,76 posto razvijenosti u odnosu na hrvatski prosjek, svrstana u najvišu, 5. skupinu jedinica lokalne samouprave. Zanimljivo, u toj, elitnoj skupini, jedini predstavnici kontinentalnog dijela Hrvatske su samo Sveta Nedelja i Zagreb. Zagrebačka županija pak najrazvijenija je županija III. kategorije (123,22 posto razvijenosti), dok su u najvišoj, 4 kategoriji Primorsko-goranska i Istarska županija te Grad Zagreb. Kako je najavljeno, razvrstavanje prema stupnju razvijenosti radit će se svake tri godine, a služiti će kao polazišna osnova za određivanje kategorije potpomognutih područa koja će imati prioritete prilikom određivanja državnih proračunskih sredstava za razvojne projekte. Prema sadašnjem razvrstavanju čak 256 gradova i općina (među inima i općina Žumberak), odnosno 46 posto od ukupnog broja, nalazi se ispod 75 posto hrvatskog prosjeka i time ulaze u kategoriju potpomognutih područja.